Neformalna i nikad priznata, ali uvijek slobodna Karnevalska država Stankovići poziva svekoliki maškarani puk da pomogne u osiguranju dobre zabave u motoriziranoj povorci, u utorak, 5 ožujka poslijepodne.
Krnjo je još uvijek u bijegu, ali ne zadugo – sudbina mu je već odavno zapečaćena. Tako ćemo ga u utorak sa stankovićke Njive pod osiguranjem svekolikog maškaranog puka prepratiti na veliko mulo u Orebiću gdje će čuti za što ga terete, te, u duhu standarda neovisnog pravosuđa, biti pravedno i nepristrano suđen i osuđen na tradicionalnu kaznu spaljivanjem.
Okupljamo se pred crkvicom stankovićkog nebeskog zaštitnika sv. Ante, u utorak, 5. ožujka oko 16 sati. Dolazak na mulo i nastavak programa u Orebiću očekujemo oko 16:40 – kako Krnjo ne bi pobjegao trajektom.
Dragi žitelji Orebića i okolnih mjesta, dođite veseli i maškarani u utorak u Stankoviće ili na orebićko mulo. Priključite se i ove godine višestoljetnoj tradiciji, pa ispratimo zajedno našega Karnevala i pokladne dane uz smijeh, pjesmu i veselje. Krnju tradicionalno izrađuju stankovićke obitelji Tolj i Mihaljević uz pomoć suseljana, a u ispraćaju, suđenju i egzekuciji sudjeluju i mlade (i one malo manje mlade) snage Udruge mladih Orebić, te brojne maškare od pelješke župe do Lovišta.
Ako se brojnošću i globalnom popularnošću ne možemo mjeriti s Rio de Janeirom – možemo tradicijom. Stankovićki krnjo putovao je u Orebić i prije više od 200 godina. I ovom prilikom objavljujemo ulomak iz satire koja govori o incidentu u kojem su Stankovićani karnevala kriomice donijeli Orebćanima u Getu, što je tada smatrano provokacijom i porugom, a naglašeno je i podrugljivom satirom koju su pričvrstili na lutku. Pjesmu je 1800.g. pomorski kapetan Antun Stipanov Fisković zapisao ili možda i spjevao, a u svom znanstvenom radu fonetički je transliterirao Cvito Fisković:
‘Ah ne mogu trpit veće
neg vam kažem ove smeće
što na’se je dogodilo.
Na poklade ovo je bilo
Stankovića tu iz sela,
posrid Geta kod kaštela,
donesoše karnevala,
a i u vrime kad se bala.
I pođoše poljem s miron
da se stavi nije niko,
nego jutro kad osviće
nađioše ga di je viće’. ….
Izvorni znanstveni članak, autor Cvito Fisković, Čakavska rič. Polugodišnjak za proučavanje čakavske riči, Vol. XI No. 1-2, 1983. Cjelovit članak možete preuzeti na Portalu znanstvenih časopisa RH ‘Hrčak’ – a u njemu u cjelosti možete pročitati spomenutu, ali i druge pokladne pjesme našeg kraja.