Ispiši ovu stranicu
Petak, 16 Svibanj 2014 16:40

PIRŠIĆ: Zagovarači TE vas lažu! Plomin je uništen, a TEP C se gradi protivno odredbama Prostornog plana

Napisao 
Vjeran Piršić Vjeran Piršić Foto: LJ. Foškulo | Dubrovački dnevnik

Vjeran Piršić: Zagovarači vas sustavno lažu! U Plominu nema eko proizvodnje, a ni kvalitetnog života. Prenosimo dio intervjua koji je pločanska, a zapravo i naša, kunovska novinarka Ljubica Foškulo vodila s Vjeranom Piršićem, predsjednikom udruge Eko Kvarner i jednim od glavnih aktivista protiv TE na ugljen.

U očekivanju sutrašnjeg sveneretvanskog prosvjeda protiv izgradnje termoelektrane na ugljen u luci Ploče, na kojem su se podršku spremali dati i neki naši sumještani, prenosimo dio intervjua iz Dubrovačkog dnevnika, s eko aktivistom Vjeranom Piršićem.

Idemo malo na TE na ugljen koja se želi izgraditi u Pločama. Koliko ste upoznati s tom pričom?

Vaši zagovarači vas svjesno lažu! Priča da je u Kostreni, u kojoj se nalazi TE na mazut i rafinerija, bajno i da postoji eko proizvodnja u okolici Plomina, to je užasno koliko vas lažu u cilju omogućavanja ovako štetnih i opasnih projekata. Uostalom, vi imate slično iskustvo i s azbestom.

Prezentirat ćemo neke teze koje su iznijeli zagovarači, pa nam možete dati komentar obzirom na situaciju u Plominu.

* Zagovarači kažu: Ovo je korist za lokalnu zajednicu.
Plomin je zona uništenosti života! Tamo se životari, tamo se ne živi. U doba Rima je cvao, a danas ljudi tamo ne vide svoju perspektivu.Oni su doživjeli regresiju, a ne razvoj. Koncentracija zagađenja dovela je do pomora mnogih građana- ne postoje sustavne studije, ali indicije ukazuju na to.

* Zagovarači kažu: Oko Plomina postoje primjeri razvoja eko-proizvodnje.
To je netočno! Plominština je uništena, grad Plomin je uništen. U okolici ima proizvodnje, ali to nije ekološka proizvodnja niti mogu dobiti ekološki certifikat! Isto tako, Labinština ostaje bez pitke vode zbog Plomina. Ja sam bio na Gradskom vijeću kad je tamo bio bivši predsjednik Uprave HEP-a, gdje se govorilo o problematici vodoopskrbe jer im Plomin siše puno pitke vode. Jedina koja profitira od TE Plomin je općina Kršan jer oni dobivaju novac od termoelektrane i najveći dio proračuna je upravo od nje.
No, vratimo se na poljoprivredu u dolini Neretve. Bi li vaša hrana bila zagađena ukoliko bi se napravio projekt? Odgovor je najvjerojatnije da. Drugo, držao sam predavanje u Pločama prije godinu i pol dana o ekološkoj poljoprivredi gdje sam zagovarao da se makar pokuša napraviti tranzicija lokalne poljoprivrede dolje, koja je previše ekstenzivna, a povratak mandarina iz Rusije koji se dogodio pravi je primjer onoga na što sam svojim izlaganjem upozoravao. Uostalom, tržište ekološke hrane strahovito raste, a vi nećete moći konkurirati. Ukoliko se dogodi TE na ugljen u Pločama, vi dolje nikada nećete moći imati ekološku proizvodnju niti će vam ijedna certifikat agencija dati eko oznake za proizvode koji su u blizini TE na ugljen. Ne možete dobiti taj certifikat ni primjerice ako vam je maslinik pored ceste.

* Zagovarači: Zaposlit ćemo 150 ljudi u Pločama.
Profitirat će strane tvrtke i njihovi radnici. Kad su Kinezi htjeli financirati prugu Rijeka-Zagreb, oni su htjeli dovesti svoje radnike.

* Zagovarači: Opatija je 15 km udaljena od TE Plomina, a turizam joj i dalje cvjeta, nema štetnih utjecaja ni zagađenja.
Ova izjava je vrhunska manipulacija, turizam u Opatiji razvio se unatrag 150 godina i on je povijesna činjenica. Svatko tko je bio kod nas, zna da se Plomin ne vidi. On je s druge strane Učke i potpuno je van bilo kakvog vizualnog dometa od jedne Opatije jer cijela Učka skriva pogled na njega. Pitanje bi li itko došao u Opatiju da vidi Plomin?

Ali vidljiv je na karti, turisti mogu znati da tamo postoji TE?

Ne, on nije vidljiv na karti, barem ne u smislu da turisti lako mogu doći do informacije da je tamo TE na ugljen. Motiv dolaska turista u Opatiju nije ekologija nego mikroklimatski uvjeti. Ona je preporučena zbog mora. Kad je jugo, tamo ljudi prodišu bolje. I opet kažem, Plominski zaljev je uvučen, on se ne vidi ni sa ceste niti s Krka. To je zbilja skriveno, duboko uvučeno unutra. U Pločama je drugačije. Činjenica jest da mi kao turisti nemamo motiva dolaska u Neretvu osim zbog njene prirode. Jedan Gradac živi od turizma kao i Trpanj. Zamislite samo da izgubite 10 posto prihoda od poljoprivrede i od turizma zbog takvom imidža te na ugljen? To je ogroman financijski gubitak.
Postavljaju se tri pitanja. Hoćete izgubiti na kvaliteti hrane i poljoprivrede? Najvjerojatnije da. Hoćete imati više bolesti? Najvjerojatnije da. Hoćete izgubiti na imidžu? Odgovor je apsolutno da. Znači, najgora je ta korelacija brendiranja destinacije s jednom TE na ugljen, a upravo tu će stradati primjerice Trpanj i Gradac.

Štete su svakako veće od koristi. Ploče će imati rentu, to je dobro, ali okolna mjesta ne dobivaju ništa osim zagađenja.

Cjelokupan intervju možete pročitati na stranicama Dubrovačkog dnevnika

Poslijednja izmjena dana Petak, 16 Svibanj 2014 17:33