Ispiši ovu stranicu
Ponedjeljak, 07 Ožujak 2022 11:26

Još jedno veliko arheološko otkriće u Nakovani na Pelješcu

Napisao/la 

Uz trudnu pokojnicu iz 7. stoljeća pr. Kr. pokopani i njeni daleki predci?
Nije se ni slegla prašina koju je podigla priča o otkriću brončanodobne grobnice iz vremena Trojanskog rata u Nakovani, a od tamo nam dolazi vijest o još jednom velikom otkriću. Svega 50-tak metara od spomenutog groba pronađen je još jedan grob iz starijeg željeznog doba.

Iako su fokus istraživanja na brežuljku Zmijni u Nakovani trebali biti grobovi pod gomilama iz 4. i 3. st. pr. Kr. , u njihovoj neposrednoj blizini pronađeni su mnogo stariji grobovi. Ovaj grob pronađen je također samo dva metra od gomile za koju se pretpostavlja da potječe iz 4. st. pr. Kr., a do otkrića je došlo kada su dvije velike kamene ploče naslonjene jedna na drugu u obliku krova privukle pozornost tima Arheo Nakovane. Iako su bile polomljene na više mjesta pažljivim pomicanjem ispod njih su se otkrili nalazi u vidu brojnih ostataka kostiju, keramičkih fragmenata i brončanih ukrasa. Pronađeni su ostaci nekoliko keramičkih posuda, sličnih onima pronađenih na obližnjoj gradini Gradu. Od brončanih nalaza mogu se izdvojiti ulomci jedne poramenice ili dijademe izrađene od uske brončane limene trake. Ona je ukrašena sa šest paralelnih linija čija je unutrašnjost išarana kosim crtama, odnosno složenijim motivom niza prošaranih rombova, a na jednom mjestu se uočava se i motiv dvije kružnice s točkom. Pronađena je i narukvica izrađena od brončane žice s tri navoja, jedno dugme, jedna spirala od tanke brončane žice, kao i devet tankih obruča od brončane žice okrugloga presjeka i promjera 1,3 do 1,4 cm. Posebno je značajan nalaz brončanoga praporca sačuvanoga u dva dijela, a koji je originalno izgledao kao košarica s deset rešetki u kojemu je bilo nekoliko brončanih kuglica. Ovi ukrasi karakteristični su predmeti ženske nošnje i nakita pronalaženih u unutrašnjosti u grobovima glasinačke kulture iz 7. st. pr. Kr. , te se analogno tome ovaj grob datira u to razdoblje. To je vrijeme početka željeznog doba i odgovara početku razdoblja kada se ovo područje južno od Neretve počinje izdvajati u posebnu južnodalmatinsku kulturnu cjelinu.

Antropološka analiza osteoloških ostataka koju je obavio Antropološki centar Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iznjedrila je veliko iznenađenje. U grobu nije bila pokopana jedna osoba, već njih najmanje sedam! Antropolozi su uspjeli izdvojiti ostatke troje djece i četvero odraslih osoba. Dvoje djece je u doba smrti bilo staro između 6 i 7 godina, dok je treće dijete bilo u fetalnom razvoju. Od odraslih osoba dvoje je bilo u ranim dvadesetim godinama, dok su ostale dvije osobe bile u tridesetim, odnosno četrdesetim godinama. Nažalost zbog fragmentiranosti materijala spol nije mogao biti određen. Prisustvo ostataka djeteta u fetalnom razvoju sugerira nam da je tu ili pokopano dijete prerano rođeno ili ženska osoba u stadiju visoke trudnoće. Možda upravo ovoj trudnici i pripadaju pronađeni ženski brončani ukrasi.

Patološke promjene koje su antropolozi pronašli na zubima, lubanji i kostima govore nam o teškom životu naših predaka. Na osnovi ovih nalaza, odrasle osobe, kao i djeca borila su se sa karijesom, neadekvatnom prehranom, neonatalnom žuticom, anemijom, zaraznim bolestima, a tijekom života su bili izloženi intenzivnoj fizičkoj aktivnosti. Kod jedne osobe 5 od 11 pronađenih zuba ima karijes, što je u to doba bez adekvatne stomatološke skrbi predstavljalo izrazitu muku i bol.

Rezultati djelomičnih radiokarbonskih datiranja također su iznenađujući. Radiokarbonsko datiranje bazira se na mjerenju raspadanja radioaktivnog izotopa C-14 u organskom materijalu i daju datume koje su prilično precizne. Iako su spomenuti brončani nalazi iz 7. st. pr.Kr. radiokarbonski rezultati osteoloških uzoraka pokazuju da su neki od pokojnika i iz starijeg razdoblja, vjerojatno iz 9. ili 10. st. pr. Kr. Postavlja se pitanje kako su se u ovom grobu iz 7. st. pr. Kr. našli ostaci i nekoliko stoljeća starijih pokojnika? Da li je su uz trudnu pokojnicu iz 7. st. pr. Kr. priloženi i ostaci njenih predaka ili je ona položena u već stariji grob? Sličan slučaj ostataka starijih pokojnika u mlađim grobovima pojavljuje se i u grobovima pod gomilama kod Zakotorca u središnjem dijelu Pelješca, gdje su uz pokojnike iz 4. st. pr. Kr. pronađeni i ostaci pokojnika iz 9. st. pr. Kr. Postavlja se pitanje kako i zašto je do toga došlo? Jesu li korišteni stariji grobovi za pokop mlađih pokojnika ili se radi o nekom kultu predaka u kojem bi se u pokojnikov grob polagale kosti predaka, pitanja su na koje će detaljnije analize dati odgovor.

Zanimljivo bi bilo saznati i međusobno srodstvo pokojnika, no za genetska ispitivanja su neophodna izdašnija financijska sredstva. Sama radiokarbonska analiza po jednom uzorku iznosi oko 5000 kn, te bi za analizu svih sedam pokojnika iz ovog groba trebalo 35 000 kuna, dok su genetska istraživanja znatno skuplja. Ova velika otkrića u Nakovani daju novi poticaj ideji o područnoj arheološkoj zbirci, gdje bi se posjetioci mogli upoznati sa bogatom baštinom ovog kraja.

U istraživanjima u Nakovani, kojima koordinira Centar za prapovijesna istraživanja, sudjeluju Dubrovački muzeji, Institut za arheologiju i Odsjek za arheologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz financijsku pomoć i potporu općine Orebić te Hrvatskog doma Viganj. Stalna postava koja provodi istraživanja u Nakovani jesu H. Potrebica, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i voditelj Centra za prapovijesna istraživanja, M. Dizdar, ravnatelj Instituta za Antropologiju, D. Perkić, ravnatelj i viši kustos Arheološkog muzeja u Dubrovniku, i I. Pamić, uz povremenu pomoć A. Pravidur, B. Križa, M. Kalebote i M. Vukovića.

EKIPA ARHEO NAKOVANA,
Ivan Pamić

Poslijednja izmjena dana Utorak, 08 Ožujak 2022 08:31