Spaljivanje stankovićkog Krnje na velikom mulu u Orebiću u utorak!

Foto: FotoOrebić | orebic.com.hr arhiva

U organizaciji neformalne i nepriznate slobodne karnevalske države Stankovići i Udruge mladih Orebić u utorak, 9. veljače održat će se tradicionalno spaljivanje Krnje na velikom mulu u Orebiću.

Polazak iz Stankovića zakazan je u Selu na Njivi u 16:30 sati, a kulminacija događaja očekuje se u 17 sati na velikom mulu u Orebiću.

Tajne službe slobodne karnevalske države Stankovići, toliko tajne da im ni naziv nije javno dostupan, izdale su priopćenje kako su detektirali postojanje krivca za sve nedaće koje su u prošloj godini zadesile stanovništvo sela, ali i susjedne Republike Hrvatske. ‘Iako je Seosko državno odvjetništvo tek izdalo tjeralicu protiv nepoznatog počinitelja – imamo potpuno povjerenje u naše organe reda koji će zločinca identificirati i uhititi, te u neovisno pravosuđe koje će ga pred prijekim sudom suditi i osuditi, te pozivamo svekoliko maškarano pučanstvo Stankovića, Orebića i svih okolnih sela da s veseljem ispratimo našega Krnovala na njeogvo prvo i poslijednje putovanje, koje ima završiti u plamenu na velikom mulu.’ stoji u priopćenju.

Stoga vas dragi čitatelji pozivamo da se veseli i maškarani pridružite povorci koja će Krnju, kojeg u Stankoviću tradicionalno izrađuju obitelji Tolj i Mihaljević, u društvu Stankovićana i vesele ekipe Udruge mladih Orebić ispratite sa stankovićke Njive, pred crkvicom sv. Ante do velikog mula u Orebiću, te da u smijehu, pjesmi i veselju obilježimo zadnji dan poklada.

Zanimljivo je napomenuti, kako ovaj običaj seže sve do vremena Dubrovačke republike. Tako Cvito Fisković u svom članku naslovljenom ‘POKLADNE PJESME IZ OREBIĆA’, između ostalog piše:

‘U toj šaljivoj pjesmi stanovnici prastarog orebićkog sela Stankovića izrugavaju stanovnike susjednog Orebića. Stankovičani naime donesoše o pokladama 1800. godine karnevala, lutku učinjenu od dronjaka i ispunjenu slamom, kriomice noću, dok Orebićani bijahu zabavljeni plesom, i izložiše je u ulici Geta kraj renesansnog kaštela. Zalijepiše na njemu podrugljivu pjesmu.

Ujutro kad nađoše karnevala i pročitaše satiru uperenu protiv njih, Orebićani odmah osumnjičiše Stankovičane s kojima su o pokladama i inače vodili prepirke i okršaje, uobičajene onda među manjim naseljima. Tražili su, prosvjedujući bučno, od dubrovačkog predstavnika u svom kraju, kapetana Trstenice, da ih kazni, ali kada u tome ne uspješe, spjevana im je ova satira u ime pobjedonosnih Stankovićana. Njome se ismjehuju stanovnici Gete, središnjeg orebićkog naselja, vrijeđaju se i iznose njihove mane. Pojedinačna mržnja i zadjevice dođoše u onoj pokladnoj razularenosti do izražaja pogrdnim rije čima, ali je oprezna i promišljena dubrovačka vlast stišavala te seoske svađe, tim više što to bijahu njena pogranična sela na neprijateljskoj joj mletačkoj granici.’

Izvorni znanstveni članak, autor Cvito Fisković, Čakavska rič. Polugodišnjak za proučavanje čakavske riči, Vol. XI No. 1-2, 1983. Cjelovit članak možete preuzeti na Portalu znanstvenih časopisa RH ‘Hrčak’ – a u njemu u cjelost možete pročitati spomenutu, ali i druge pokladne pjesme našeg kraja.

 

Komentiraj sa Facebook-om | Morate biti prijavljeni na Facebook u web pregledniku