Sretan Vam blagdan Pomoćnice kršćana


Subota, 05 Veljača 2022 17:33

Senzacionalno otkriće groba pripadnika brončanodobne elite iz Nakovane

Napisao/la  TIM ARHEO NAKOVANA

Nakovana već desetljećima privlači pažnju kako znanstvene zajednice tako i običnih ljudi. U krugu manjem od jednog kilometra može se pratiti povijesni kontinuitet od preko 8 tisuća godina. Prije dvadesetak godina otkriće skrivene spiljske dvorane s netaknutim ilirskim hramom izazvalo je svjetsku senzaciju.

Tad je bilo pronađeno na stotine grčkih skupocjenih posuda položenih uokolo falusoidnog stalagmita u čast nekog ilirskog boga plodnosti. Uz ostalo tu su bili pronađeni ostatci zodijaka od bjelokosti iz 2. st. pr. Kr. što ga čini najstarijim sačuvanim na svijetu. Istraživanja na Gradu dokazala su da je ta gradina prvi put naseljena već početkom bakrenog doba, oko 4 000 godina prije Krista, odnosno čak 1 500 prije nego što su sagrađene prve piramide u Egiptu, čineći tu gradinu jednim od najstarijih naselja na otvorenom, na istočnoj jadranskoj obali.

Arheološka istraživanja zadnjih godina iznjedrila su nova zanimljiva otkrića. Fokus je ovogodišnjih istraživanja brežuljak koji se već u 14. st. spominje kao Zmijina glavica, a danas kao Zmijna. Tu se mogu uočiti nekoliko desetaka gomila koji su Nakovljani nazivali „grškim gomilama” predmnijevajući da se radi o nečemu što je jako staro i antičko. Brojne legende spominju da je u njima pokopano prokleto blago koje čuvaju zmije. Priče o zmiji kao čuvarici grobova odgovara i nazivu brežuljka, ali i zbog postojanja brojnih poskoka koji po gomilama nalaze skrovišta.

Arheološkim istraživanjima prethodilo je čišćenje makije koje se na inicijativu Ivana Pamića provelo javnim radovima 2018. u organizaciji DVD-a Viganj. Uklanjanjem vegetacije otkrila se površina s brojnim gomilama karakterističnih rubnih prstenova, a za koje će se utvrditi da su podignute u periodu od 5. do 2. st. pr. Kr. U njima su pokapani ilirski odličnici s obližnjeg Grada. Istovjetni tip grobnica s određenim lokalnim karakteristikama gradili su Iliri na zapadnom dijelu Korčule (nekropola Kopila), na pelješkoj Župi (Zakotorac) te u donjem Poneretvlju. Istraživanje spomenutih gomila važno je naročito da bi se shvatio odnos lokalnih Ilira spram grčkih kolonista.

Iako je samo istraživanje ovih gomila bilo samo po sebi zanimljivo, uslijedilo je pravo iznenađenje. Utvrđivanjem perimetra jedne od gomile na Zmijni, arheolozi su svega dva metra od nje naišli na jedan grob za kojeg će se utvrditi da je stariji sedamsto godina od navedenih. Iz zemlje su izvirili dijelovi brončanih ukrasa koji se nikako nisu mogli dovesti u vezi sa susjednom ilirskom gomilom koja se datira u 4. st. pr. Kr. Pažljivim istraživanjem u neposrednoj blizini brončanih ukrasa počeli su izlaziti na vidjelo i ostatci kostiju zbog čega se došlo do zaključka da se radi o grobu, ali mnogo starijeg postanka. Čini se kako je pokojnik bio položen u smjeru istok – zapad u plitku prirodnu udubinu (škrapu) koja je na zapadnome kraju imala okomito postavljene kamene ploče. Od nalaza uz kosti pronađeno je i nekoliko keramičkih ulomaka, jedan kremeni odbojak te od brončanih nalaza jedan tordirani torkves, jedna fibula tzv. „liburnskog tipa“, brončano dugme i dvije dvostruko-spiralne ukosnice. Prema ostalim grobnim cjelinama na istočno jadranskoj obali ovi se ukrasi datiraju u 11. – 10. st. pr. Kr. Budući da se radi o predmetima ženske nošnje i nakita, pretpostavlja se da su ukrasi negdje u 11. st. pr. Kr. bili priloženi uz pokojnicu. Kako bi čitaocima bilo jasnije, riječ je o vremenu stotinjak godina nakon Trojanskog rata i Odisejevih putovanja odnosno vremenu kulturnog kolapsa na Sredozemlju kada su tijekom kasnog brončanog doba propale sve veće civilizacije Bliskog istoka, osim egipatske.

Iznenađenje je došlo nakon antropološke analize kostiju kada je utvrđeno da se radi o pokopu najmanje tri osobe od kojih je jedna bila starija muška osoba, a jedno dijete, koji možda nisu pokopani u isto vrijeme. Detaljne antropološke analize i radio karbonske datacije još su u tijeku te će se javnost izvijestiti čim stignu.

Pokretni arheološki materijal dokazuje nam da je u to doba nedaleka gradina Grad bila naseljena i utvrđena pa možemo zaključiti da su pokojnici bili dijelom elitnog sloja koji je vladao ne samo okolnim krajem, već i nadzirao morske trgovačke puteve južnog Jadrana. Uzevši u obzir ostale gomile na Zmijnoj, Golubinici te području oko Grada, vjerojatno u jednome mikroarheološkom kontekstu možemo pretpostaviti kontinuitet pokopavanja od prijelaznoga razdoblja s eneolitika na rano brončano doba, pa sve do kraja željeznoga doba.

Zbog bogatih arheoloških nalaza već dvadesetak godina postoje planovi za osnivanjem Muzeja Nakovane u kojem bi se posjetioci mogli upoznati s bogatom prošlosti ovog kraja. Jedan od koraka prema tom cilju otvaranje je područne zbirke ili stalne izložbe u susjednom Vignju, u prostorijama Kuventa, bivšeg dominikanskog samostana čime bi se poboljšala turistička ponuda te konkurentnost Vignja ne samo kao destinacije poznatoj po windsurfingu, nego i po bogatoj kulturnoj baštini. Spomenuti tip kulturnog turizma s Nakovanom kao središtem mogao bi osigurati cjelogodišnje povećanje broja turista. Veliki poticaj ostvarenju spomenutog cilja kao i arheološkim istraživanjima u Nakovani daje Općina Orebić na čelu s načelnikom Tomislavom Ančićem koji je i postigao dogovor s dubrovačkim muzejima o organiziranju stalne izložbe nakovanskih nalaza u Vignju. U istraživanjima, kojima koordinira Centar za prapovijesna istraživanja, sudjelovali su Dubrovački muzeji, Institut za arheologiju i Odsjek za arheologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz financijsku pomoć i potporu općine Orebić te Hrvatskog doma Viganj. Stalna postava koja provodi istraživanja u Nakovani jesu H. Potrebica, M. Dizdar, D. Perkić, I. Pamić te uz povremenu pomoć A. Pravidur, B. Križ, M. Kalebota i M. Vukovića. Potonji su na tragu još jednog brončanodobnog groba na Zmijni, a u okolici Grada uočeni su i tragovi prisutnosti rimske vojske iz zadnjih desetljeća 1. st. pr. Kr. Zbog opsežnosti posla i nalaza potražit će se i pomoć Dubrovačko-neretvanske županije, ali i resornih ministarstava kako bi se ovaj još uvijek neistraženi arheološki Eldorado istražio i dostojno prezentirao.

Poslijednja izmjena dana Subota, 05 Veljača 2022 19:33

Prijava korisnika

Unesite korisničko ime i lozinku